Vijesti

Vijesti

Početna Stranica >  Vijesti

Budući razvojni trendovi obnovljive energije: tehnološki probiti, širenje tržišta i globalna energetska tranzicija

2025-12-09

U svjetlu sve većih klimatskih promjena i sve većeg pritiska zbog iscrpljivanja fosilnih izvora energije, obnovljiva energija postala je ključni smjer transformacije globalnog energetskog sustava. Prema prognozama autoritativnih organizacija poput Međunarodne agencije za energiju (IEA) i Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), u sljedećem desetljeću obnovljiva energija ubrzat će se s "dodatnog izvora energije" na "dominantni izvor energije". Razvoj tehnologije ima četiri glavna trenda: ubrzana tehnološka iteracija, kontinuirano smanjivanje troškova, raznovrsni scenariji primjene i produbljena globalna koordinacija. Logika podataka jasno vodi do zaključka: do sredine 21. stoljeća obnovljiva energija će predstavljati polovicu ili čak više svjetske potrošnje energije.

I. Tehnološki proboj: Napredak od "korisnog" do "efikasnog"

Razvoj obnovljive energije u velikoj mjeri ovisi o tehnološkom napretku, a trenutne inovacije u fotonaponskoj energiji, vjetroenergetici, skladištenju energije i drugim područjima ušle su u "eksplozivnu fazu". U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1291/2013 Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1291/2013 utvrdila da je proizvodnja električne energije u Uniji u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) Laboratorijska učinkovitost tandemskih ćelija perovskita i silicija čak je premašila 33,7% (podatci NREL-a, 2023.), što je povećanje od više od 50% u usporedbi s tradicionalnim tehnologijama. U pogledu troškova, globalna ponderirana prosječna izjednačena cijena električne energije (LCOE) za PV-a pala je s 0,381 USD po kWh u 2010. na 0,044 USD po kWh u 2023. (IRENA), što je pad od 88%. U nekim regijama s superiornim solarnim resursima cijene PV električne energije pale su ispod 0,01 dolara po kWh (npr. projekt Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bliski istok).

U skladu s člankom 21. stavkom 1. U skladu s člankom 1. stavkom 2. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 528/2012 Komisija je odlučila da se odluka o uvođenju mjera odredi u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 528/2012. Novije tehnologije kao što su natrijeve baterije i protuplovne baterije također ubrzavaju komercijalizacijuNovi instalirani kapacitet skladištenja energije u Kini dostigao je 31,39 GW u 2023. (Nacionalna uprava za energiju), što je povećanje od 160% u odnosu na prošlu godinu, a litijeve baterije čine U budućnosti, kako tehnologije poput čvrstokostnih baterija i graviziranog skladištenja energije sazrevaju, sustavi za skladištenje energije podupirat će veći udio integracije obnovljive energije u mrežu.

II. - Završetak Ekspanzija tržišta: Globalna popularizacija od "političke" do "ekonomske"

U skladu s člankom 21. stavkom 1. Prema statističkim podacima IEA-e, u 2023. obnovljiva energija činila je 86% svjetske nove instalirane kapacitete za proizvodnju energije (s PV-om na 65% i vjetrom na 21%), što je prvi put nadmašila fosilne energije (14%). U skladu s člankom 11. stavkom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 Komisija je odlučila da se u skladu s člankom 11. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 ne primjenjuje odredba iz članka 1. stavka 1.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. U skladu s člankom 3. stavkom 1. stavkom 2. ovog članka, Europska komisija može donijeti odluku o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju odluka o odbrojavanju od Tvrtka za istraživanje tržišta Wood Mackenzie predviđa da će ukupna globalna ulaganja u obnovljive izvore energije premašiti 11 bilijuna dolara između 2024. i 2035. godine, a u azijsko-pacifičkoj regiji će se uložiti preko 45% (uglavnom iz Kine i Indije), u Europi 25%, a

III. - Odluka Vijeća U skladu s člankom 3. stavkom 2. stavkom 2.

U budućnosti će primjena obnovljivih izvora energije probijati granicu "proizvodnje energije" i prodrijeti u energetske sektore krajnje uporabe kao što su promet, industrija i građevinarstvo, stvarajući integrirani energetski sustav s sinergijom "elektrica-vodonik-toplina".

Sektor transporta

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Globalna prodaja električnih vozila dosegla je 14,65 milijuna jedinica 2023. godine (odnosno 18% prodaje novih automobila, podaci IEA-e), a udio "direktne energije iz zelenih izvora" u podršci postrojenjima za punjenje postupno rastena primjer, Tesla Supercharger integrirani su s PV + sustav Kao dugoročno skladištenje energije i gorivo za transport teških vozila, troškovi proizvodnje zelenog vodika smanjeni su s 6-8 USD po kg u 2020. na 4-5 USD po kg u 2023. (Međunarodni vodikovni savjet) i očekuje se da će se smanjiti na 2-3 USD po kg do 2030. godine, što će promicati masov

Prvenstveno, industrijski sektor

"Zemljena energija" u industrijama koje troše mnogo energije, kao što su čelik i kemijska industrija, ubrzava se. China Baowu Group pokrenula je prvi svjetski integrirani projekt čelika "PV + skladištenje energije + vodonik" 2023. godine, napajajući električne lukovne peći kroz vlastitu PV elektranu (2 GW instaliranog kapaciteta) kako bi smanjila upotrebu koksa; EU-ov mehanizam za prilagodbu ugljične granice (

Građevinska industrija

U skladu s člankom 3. stavkom 2. stavkom 2. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1225/2013 Komisija je utvrdila da je proizvodnja električne energije u Uniji u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1225/2013 u skladu s člankom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 12

IV. Izazovi i odgovori: Otpornost mreže, geopolitika i pravedna tranzicija

Uprkos širokim perspektivama, razvoj obnovljive energije i dalje se suočava s tri glavna izazova:

1. za U skladu s člankom 3. stavkom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 Komisija je odlučila da se u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 primjenjuje mjera za smanjenje emisija energije iz obnovljivih izvora. U skladu s člankom 3. stavkom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2014 utvrdila da je proizvodnja električne energije u Uniji u skladu s Uredbom (EZ) br. U budućnosti je potrebno poboljšati regulatorne mogućnosti tehnologijama kao što su pametne mreže, virtuelne elektrane i odgovor na potražnju.

2. - Što? U skladu s člankom 3. stavkom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 600/2014 Komisija je odlučila o uvođenju mjera za utvrđivanje rizika za proizvodnju i prodaju na tržištu Unije. U skladu s člankom 1. stavkom 1. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 528/2012 Komisija je odlučila da se primjenom članka 1. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 528/2012 ne primjenjuje mjera za smanjenje troškova u pogledu proizvodnje litijum baterija.

3. Slijedi sljedeće: Pritisak pravednog prijelaza: Regije ovisne o fosilnoj energiji suočavaju se s značajnim zaposlenjima i društveno-ekonomskim učincima (npr. američka industrija ugljena izgubila je preko 500.000 radnih mjesta između 2010. i 2020.). Međunarodna organizacija rada (ILO) predviđa da će globalna industrija obnovljive energije do 2030. godine stvoriti 38 milijuna novih radnih mjesta (netto povećanje od 14 milijuna nakon nadoknađivanja izgubljenih radnih mjesta u fosilnoj energiji), ali za postizanje glatke tranzicije potrebna su osposobljavanje i politička

Zaključak: Različiti putevi pod određenim trendovima

U skladu s člankom 3. stavkom 1. stavkom 2. U skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 525/2012 Europska komisija je odlučila o odobravanju zahtjeva za odobrenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U tom procesu, različite zemlje i regije formiraće različite puteve temeljene na resursnim sredstvima (npr. prednostima PV u pustinjskim zemljama, potencijalu energije vjetra u obalnim područjima), intenzitetu politike (npr. ciljevi "dvostrukog ugljika" Kine, "Zeleni dogovor Međutim, svi oni ukazuju na nepovratni smjer: obnovljiva energija nije samo rješenje za klimatsku krizu, već i strateški izbor za preoblikovanje globalne gospodarske konkurentnosti i energetske sigurnosti.